20.-21.01. 2003.godine, Zagreb

Seminar je organizirala međunarodna sindikalna organizacija ETF/ITF na kojem je predsjedavala kordinatorica za taj koridor Cristina Tillig. Na seminaru o Koridoru X prisustvovale su zemlje kroz koji taj koridor prolazi, a to su: Grčka, Makedonija, Srbija, Bosna i Hercegovina, Austrija, Mađarska i Hrvatska. (Predstvanici iz Slovenije bili su opravdano odsutni.)

Za naše je luke taj Koridor od iznimnog značenja jer se na njega nadovezuje Koridor V, koji povezuje cijelu zapadnu i sjeveroistočnu Europu. Koridor X počinje u Njemačkoj, a završava u Grčkoj. Što se tiče naše regije ovaj Koridor prolazi od Slovenije do Zagreba i završava u Slavonskom Brodu gdje ulazi u Bosnu i Hercegovinu. Na taj Koridor se nadovezuju ostali koridori (Koridor V), koji povezuje dvije najveće luke u Hrvatskoj (luka Rijeka i luka Ploče). Koridor V spaja se sa Koridorom X u Zagrebu, a Koridor V iz Ploča, koji većinom prolazi kroz BIH, spaja se na Koridor X u Slavonskom Brodu. Koridor X je u našoj zemlji u funkciji 75%, odnosno izgrađen je što se tiče cestovnog prometa, a željeznice su u izgradnji. Vlada je za ovu godinu (2003.) izdvojila oko 2 milijuna eura. Koridor V koji je strateški važan za riječku luku biti će izgrađen do 2004. godine (što se tiče ceste), a željeznice postavljaju drugi željeznički trap. Realizacija koridora koji spaja luku Ploče sa Koridorom X još nije niti započeta. Još jedan problem koji se odnosi na Koridor X su carine u našoj zemlji koje sporo rade i tu se stvaraju gužve kako u cestovnom, tako i u željezničkom prometu gdje se čeka od 50 minuta do 1, 50 h, a to je sve vezano za putnički i transportni promet.

ZAKLJUČCI SA SEMINARA O KORIDORU X

1. Javlja se potreba za socijalnom harmonizacijom duž Koridora X, kao i potreba za tehničkim i tarifnim usklađivanjem.

2. Koridor će dobro funkcionirati ako duž njega postoji socijalni mir. Za socijalni dio potreban nam je razgovor na obje razine: na nacionalnoj razini u svakoj državi kroz koju prolazi Koridor X i na regionalnoj razini.

3. Potrebna su nam proporcionalna ulaganja u ceste i željeznice, stoga bi se veća pažnja nego što je to ranije bio slučaj, trebala usmjeriti na željeznički promet u smislu političke i financijske potpore.

4. Na koridore treba gledai kao na kralježnicu državne infrastrukture. Oni trebaju biti primjereno povezani sa lokalnom infrastrukturom. Koridori ne smiju voditi ka stvaranju prvih i drugorazrednih socijalnih i tehničkih standarda!

5. Ipak, cestovna infrastruktura mora biti adekvatno razvijena, zbog toga što će ona doprinijeti ekonomskoj i socijalnoj inetgraciji jugoistočne Europe.

RADNI PLAN

Seminar o Koridoru X
Zagreb, 20-21 siječnja 2003. godine

1. Oblikovanje operacijske/funkcionalne mreže cestovnih puteva, luka i željeznica.

2. Poboljšati koordinaciju sindikata transportnih radnika na nacionalnoj razini.

3. Uspostaviti dobre informacijske kanale:
a) ETF

Hrvatska (koordinatori) grčki sindikati, kao središte
b) Razmjenjivati informacije sa kolegama iz Koridora X.

4. Uspostaviti upravni odbor koji će pomoći u pripremi sastanaka i političkog dnevnog reda sindikalne grupe Koridora X.

5. Slijedeći sastanak Koridora X biti će u Beogradu zajedno sa raspravom ECOSOC-a. Ako se rasprava ECOSOC-a ne planira za svibanj - lipanj 2003. godine, onda će se naš prvi sastanak održati poslijednjeg tjedna u ožujku!
a) Svi sindikati koji su prisustvovali sastanku u Zagrebu napisati će pismo predsjedniku transportne sekcije ECOSOC-a u kojemu će zatražiti održavanje Konferencije za socijalni dijalog u Koridoru X!
(Koordinator: Katarina Mindum)
b) Na naš bući sastanak biti će pozvana Albanija.

6. U 2004. godini, odnosno početkom 2004. godine biti će zajednički sastanak Koridora X - Koridora IV.